Disanje
Prema zakonu prosjeka za života ćemo udahnuti 670 milijuna puta, u danu čak 20000 puta.
Glavna funkcija disanja da osigura dopremu kisika u tkiva i otpremu ugljikova dioksida iz tkiva.
Udahnuti kisik izmjenjuje se s odlazećim ugljičnim dioksidom. Pravilnim disanjem reguliraju se otkucaji srca te se snižava i stabilizira krvni tlak. Postiže se punija gibljivost rebara, ključne kosti, kralježnice i ošita, a samim time i veći kapacitet pluća.
Važno je aktivirati parasimpatički živčani sustav tijela i tako potaknuti reakciju opuštanja. Prema McKeownu, takovo disanje naziva se abdominalno disanje. Prednost abdominalnog disanja je i u tome što pomaže limfnoj drenaži. Tijekom takvog disanja limfa se usisava putem krvotoka te neutralizira i uništava mrtve stanice, smanjuje zadržavanje tekućine i poboljšava detoksikaciju tijela. Iskorištavanjem prirodnih koristi abdominalnog disanja popravlja se kvaliteta protoka krvi, povećava dotok kisika aktivnim mišićima i ublažavaju simptomi tjeskobe.
Ošit ili dijafragma najveći je mišić za disanje. Od svih mišića uključenih u proces disanja, ošit za ljudsko zdravlje ima presudnu važnost. Tijekom disanja, točnije, pri udisaju, ošit klizi naniže. Njegov svod spušta se prema trbušnim organima, a mišići grudnog koša se šire i lagano podižu.
Pri izdisaju, ošit se pomiče prema prsima i svoj volumen povećava duplo te tako izravno vrši nutarnju masažu unutarnjih organa. Zbog toga ošit ili dijafragmu ponekad zovemo drugim srcem, jer održava svoj ritam i utječe na brzinu i snagu kucanja srca.
Disanje na nos, odnosno, nazalno disanje iznimno je važno za ljudsko zdravlje. Nazalno disanje je presudno jer pročišćuje zrak, zagrijava ga i vlaži radi lakše apsorpcije. Većina nas to zna, ali mnogi ljudi ne razmišljaju o neočekivanoj ulozi nosa kod problema kao što su glavobolja, napetost u vratu i ramenima, erektilna disfunkcija ili, pak, kako nazalno disanje može potaknuti niz hormonskih i kemijskih procesa koji snižavaju tlak te olakšavaju probavu. Nazalno disanje regulira i našu srčanu frekvenciju. Nos je prema Jamesu Nestoru vratar našeg tijela, ljekarnik našem uma.
J. Nestor iznosi zanimljive podatke istraživanja (Dah,2021.) u kojem su znanstvenici dvadeset godina prikupljali podatke od 5200 ispitanika. Izračunali su i otkrili da najveći pokazatelj životnog vijeka nije genetika, prehrana ili količina tjelesne aktivnosti, kao što su mnogi pretpostavljali. Taj pokazatelj je bio kapacitet pluća. Što su pluća bila manja i manjeg kapaciteta, ispitanici su brže obolijevali i umirali. Pluća od 30te do 50te godine izgube 12% kapaciteta, a starenjem propadaju još brže pri čemu žene prolaze gore od muškaraca. Ukoliko doživimo 80 godina biti ćemo sposobni udahnuti 30% manje zraka nego što smo mogli u dvadesetim godinama. Tipična osoba pri disanju upotrijebi 10% raspona dijafragme, što preopterećuje srce, povisuje krvni tlak te uzrokuje niz problema vezanih za cirkulaciju.
Povećanjem udisanja na 50-70% kapaciteta dijafragme ublažit će kardiovaskularni stres i tijelu omogućiti da učinkovitije funkcionira. Različiti obrasci disanja mogu utjecati na našu tjelesnu težinu i opće zdravlje. Disanje utječe na veličinu i kapacitet pluća, disanje nam omogućava da njime utječemo na naš živčani sustav, upravljamo imunološkim odgovoru i ozdravimo. Također, promjenom načina disanja živimo dulje.
U Fizio fit centru manualnih tehnika svakodnevno širimo naše spoznaje o važnosti polaganog disanja i korištenja ispravnih mišića za disanje. Kroz DNS terapiju aktiviramo sposobnosti dijafragme da stvori dovoljan intra-abdominalni tlak, a da se funkcija disanja odvija nesmetano. Samim time mijenjamo loše obrasce disanja uzrokovane raznim čimbenicima.
Josip Lebić